U kojoj je fazi slučaj Trgovska gora?
Obzirom da je riječ o problematici čije se trajanje mjeri u decenijama, uz prisustvo nerjetko kontradiktornih informacija, kao i kašnjenja u obe zemlje, u nastavku je pregled aktuelnog trenutka
Hrvatska
Hrvatska
Hrvatska
Početna pozicija
Administrativno, procedura odabira lokacija započeta je '90ih godina. 1997. godine, kroz proces koji je od samog starta u kontinuitetu kontraverzan, Hrvatska dobija 4 potencijalne lokacije za odlaganje radioaktivnih otpada: Psunj, Papuk, Moslavačka gora i Trgovska gora. Glasanjima u saboru, Psunj, Papuk i Moslovačka gora, bivaju izbačene iz ucrtavanja u prostorni plan, tako da se 1999. godine, Trgovska gora se upisuje u prostorni plan Hrvatske kao lokacija odlagališta za radioaktivne otpade. Nakon toga slijedi proces koji sada traje više od 25. godina, gdje se protivno građanima i stavovima Bosne i Hercegovine insistira na smještanju radioaktivnih i drugih opasnih otpada u okvirima napuštenog vojnog kompleksa na Trgovskoj gori koji je lociran u graničnom području sa Bosnom i Hercegovinom.
Specifičnosti
Kao članica EU Hrvatska je dužna poštovati prije svega svoje zakonodavstvo, čitav niz EU direktiva, a logikom stvari međunarodne konvencije kao i vodiče koje definišu oblast nuklearne sigurnosti i upravljanja radioaktivnim otpadima Proces se i nakon 1999.godine, se vodi suprotno osnovnim principima transparentnosti, dobrosusjedskih odnosa, ali i protivno volji građana, kako Dvora (lokalna zajednica u Hrvatskoj na čijem se prostoru Trgovska gora), tako i građana pograničnih opština i gradova na teritoriji Bosne i Hercegovine. Pored toga, posebno je apsurdno što Hrvatska nema nezavisno regulatorno tijelo, koje bi vodilo procese zbrinjavanje radioaktivnog i drugih opasnih otpada, već su ti poslovi povjereni fondu koji je u zavisnost vezi sa "zagađivačem". Sve ove stvari, zajedno sa selektivnim pristupom terenskim istraživanjima, ignorisanju građana, teritorije i institucija BiH, ostaju "ispod tepiha" za oči relevantnih aktera u Europskoj uniji i Međunarodnoj agenciji sa atomsku energiju, kako zbog interesa Hrvatske da svoje napore prezentuje u pozitivnom svjetlu, tako i zbog nedovoljnog angažmana Bosne i Hercegovine da se na međunarodnom nivou kreira objektivna slika slučaja Trgovska gora.
Realizovane aktivnosti
Još od 90-ih godina prošlog vijeka, relevantni akteri u Hrvatskoj realizovali su čitav niz formalnih i neformalnih aktivnosti koje vode ka smještanju radioaktivnih i drugih opasnih otpada na području Trgovske gore, a posebno je važno istaknuti:
-
1999. godina - odabir lokacije: Hrvatska je odabrala lokaciju bivše vojarne Čerkezovac na Trgovskoj gori kao lokaciju za skladištenje nisko i srednje radioaktivnog otpada, kao i drugih opasnih otpada za teritorije Hrvatske. Iako se u dokumentaciji navodi da je riječ o preliminarnoj lokaciji - ne postoji alternativna lokacija.
-
2016. godina - izradjena Strateška studija uticaja na životnu sredinu. U okviru ovog procesa Bosna i Hercegovina se pokušala samoinicijativno uključiti, građani iz BiH su pokušali učestovati u javnim raspravama u Hrvatskoj - što je rezultovalo incidentnim situacijama i odbijanjem/ignorisanjem zahtjeva građana i BiH.
-
2019. godina - tokom dijaloga "međudržavnog povjerenstva" između predstavnika Slovenije i Hrvatske, Hrvatska odbila prijedlog zajedničkog smještanja radioaktivnog otpada u Sloveniji.
-
2023. godina - definisan sadržaj studije uticaja na životnu sredinu, te prvi put nakon više od dvije decenije Bosna i Hercegovina formalno obavještena o postojanju mogućnosti izgradnje nuklearnog objekta u graničnom području. Do početka 2025. godine, BiH kao ni nevladine organizacije koje su dostavile mišljenja, nisu informisane šta se desilo sa njihovim prijedlozima.
-
2024. godina - na teritoriji Hrvatske realizovana završena sva* istraživanja potrebna za kreiranje Studije uticaja na životnu sredinu. (Sadržaj, metodologija i obim ovih istraživanja će biti predmet sporenja).
-
2025. godina - završena Studija uticaja na životnu sredinu. Datum zvaničnog objavljivanja nije poznat.
Planirane aktivnosti u Hrvatskoj za 2025.godinu
Za navedene korake nisu poznati tačni datumi u okviru tekuće godine, a navedene su samo neke od najvažnijih
Zakon o Centru za zbrinjavanje radioaktivnog otpada
Donošenje Zakona o Centru za zbrinjavanje radioaktivnog otpada kako bi se uspostavio pravni okvir za izgradnju potrebne infrastrukture na Trgovskoj gori za upravljanje radioaktivnim i drugim opasnim otpadima.
Procjene govore da je za očekivati zakonsko rješenje obuhvatati odredbe o lokaciji i infrastrukturi centra, sigurnosnim standardima, postupcima zbrinjavanja optadima, nadozoru i upravljanju, kao i o naknadama i kompenzacijama.
Objava studije uticaja na životnu sredinu
Studija uticaja na životnu sredinu (SUŽS) za Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori trebala bi obuhvatiti sve relevantne aspekte za nuklearni objekat ovog tipa, a neki od njih su: opis projekta i lokacije, analiza mogućih uticaja na životnu sredinu, procjena rizika i sigurnosnih mjera, uticaj na zdravlje, socio-ekonomske aspekte, alternative kao i mjere za ublažavanje negativnih uticaja. Objavljivanje ovog dokumenta označiće početak značajnije kulminacije u okvirima slučaja Trgovska gora, obzirom na selektivne pristupe istraživanjima koja korištena za izradu dokumenta, kao i isključenost BiH u svim aspektima - izuzev prilike za davanje mišljenja na sadržaj studije, za koji je upitno u kojoj mjeri će biti uvaženo
Definisanje smjernica za odabir lokacije odlagališta RAO
Za razliku od Slovenije, koja odmah kreće sa izgradnjom odlagališta za nisko i srednje radioaktivni otpad iz nuklearne elektrane Krško, Hrvatska se odlučila prvo za izgradnju tzv "dugoročnog skladišta", čija je lokacija praktično odabrana još 1999. godine, kroz upisivanje u Prostorni plan Republike Hrvatske kao "lokacija odlagališta". Naknadni procesi tokom posljednjih 25 godina su služili da verifikuju političku odluku i omoguće dalje aktivnosti na realizaciji plana.
Jedan u nizu apsurda je to da Hrvatska srednom godine očekuje prijedlog smjernica za odabir lokacije odlagališta, za nešto što je upisano u prostorni plan 1999. godine. Dodatni nivo apsurda je to što je za izgradnju skladišta potreban niži nivo sigurnosnih uslova - kada je u pitanju lokacija, a obzirom da je Hrvatska bila isključiva da je Trgovska gora jedina adekvatna lokacija za skladište, preostaje jasno da je lokacija odlagališta Trgovska gora ili inostranstvo. Imajući na umu da Hrvatska ne želi zajedničko skladištenje RAO u Sloveniji - jer je preskupo, upitne su finansijske i druge mogućnosti za finansiranje odlaganja u inostranstvu.
Bosna i Hercegovina
Početna pozicija
Bez obzira na što to nije ugodno čuti ni pročitati, Bosna i Hercegovina je suštinski politički ali i na druge načine podjeljeno društvo, tako da reakcije na vanjskopolitičke problema po pravilu dolaze sa kašnjenjem. Vanjskopolitički problem, pored toga što je životni, ekonomski i drugo, jer je nastao donošenjem političke odluke unutar susjedne zemlje.
Prve aktivnosti građana sežu još u 2000-tu godinu, kada su građani Bihaća ali i drugih digli svoj glas protivljenja ideji smještanja radioaktivnih i drugih opasnih otpada uz rijeku Unu - bez obzira što nisu ni na koji način dobijali priliku od Hrvatske da se čuje i njihov stav. Jedan od prvih formalnih akata protivljenja je usvojen 2007. godine u Novom Gradu u formi deklaracije lokalne skupštine, dok je formalno uključivanje viših nivoa vlasti (bez obzira na istupe pojedinaca) uslijedilo 2015. godine kroz seriju aktivnosti, a kasnije i kroz donošenja deklaracija i rezolucija koji su dodatno formalizovali stavove po pitanju ove problematike.
Specifičnosti
Slučaj Trgovska gora, iako svojevrsni presedan, učinio je nešto "nemoguće" u okviru aktuelnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, ujedinio je sve podjeljene strane u cilju odbrane od prijetnje koju nosi izgradnja nuklearnog objekta uz rijeku Unu. Na domaćem nivou, nerjetko je vidjeti saradnje građana, zajednički aktivan angažman političara pozicije i opozicije sa različitih nivoa, kao i različite okvire saradnje unutar nevladinog sektora, kao i saradnji na relacijama vladin i nevladin sektor. S druge strane, efikasnost po pitanju ove problematike je na upitnom nivou, prije svega iz razloga zbog ograničenih finansijskih izdvajanja, ali i zbog značajnih kašnjenja kada se uporedi sa tempom koji ima Hrvatska. U jednu ruku, pokušaj "opravdanje" za kašnjenja može biti nemanje informacija o istraživanjima koje realizuje susjedna zemlja, ali ukoliko se analizira dinamika aktivnosti u Bosni i Hercegovini, dolazimo do podatka da je riječ o jako sporom tempu.
Važno je dodati da su diplomatske aktivnosti Bosne i Hercegovine kada je u pitanju komunikacija o predmetnoj temi sa akterima iz međunarodne zajednice, kao i kada su u pitanju direktno predstavnici drugih zemalja na zabrinjavajuće niskom nivou, iako nisu nepostojeće.
Realizovane aktivnosti
Značajnije aktivnosti u Bosni i Hercegovini kreću od 2015. godine, što je praktično inicirano Strateškom studijom uticaja na životnu sredinu vezanom za predmetni projekat koji je Hrvatska tada pokrenula. Aktivnosti institucija je praktično segmentisati kroz sumirane aktivnosti
-
Aktivnosti institucija Unsko-sanskog kantona
-
Aktivnosti institucija Federacije Bosne i Hercegovine
-
Aktivnosti institucija Republike Srpske
Uz to potrebno je apostrofirati aktivnosti;
-
Pravnog tima Bosne i Hercegovine, koji je imao za zadatak praćenje aktivnosti (apsurdno jer BiH nije imala priliku dobijati zvanične informacije i dokumente - izuzev jednom), kao i kreiranje strategije pravne zaštite interesa BiH. Pravni tim je formiran krajem 2019. godine, a strategiju je usvojena u oktobru 2022. godine.
-
Ekspertskog tima Bosne i Hercegovine, koji je takođe imao za zadatak praćenje aktivnosti (apsurdno jer BiH nije imala priliku dobijati zvanične informacije i dokumente - izuzev jednom), kao i pružanje stručne pomoći prilikom odbrane interesa Bosne i Hercegovine. Važniji rezultat rada pomenutog je doprinos prilikom odgovora na sadržaj studije uticaja na životnu sredinu u vezi predmetnog slučaja, kao i kreiranje specifikacija i učešće u istraživanjima koji sagledavaju stručnu argumentaciju Bosne i Hercegovine.
-
Nevladin sektor, od 2016 predvođen* organizacijom Green Team, iako je primjetna akivnost i drugih organizacija, naročito kada je u pitanju period prije 2016. godine. Green Team u kontinuitetu artikulište stavove građana, predstavlja konstruktivnu kritiku, te u okvirima svojih kapaciteta pruža podršku institucijama i ekspertskom timu.
Planirane aktivnosti u BiH za 2025.godinu
Za navedene korake nisu poznati tačni datumi u okviru tekuće godine, a navedene su samo neke od najvažnijih
Kreiranje odgovora za Studiju uticaja na životnu sredinu
Tokom 2025. godine, očekuje se objavljivanje Studije uticaja na životnu sredinu u vezi namjere Hrvatske za izgradnju nuklearnog objekta u graničnom području. Imajući u vidu da BiH neće imati kompletirana sva potrebna istraživanja, nije poznato kakav kvalitet odgovora može biti kreiran, te na koji način će to uticati na slučaj.
Održavanje stručno-naučnih konferencija
Nakon dužeg vremenskog perioda, akademska zajednica je dobila priliku za doprinos stručno-naučnom sagledavanju različitih aspekata slučaja Trgovska gora. Planirane su konfenrecije u Bihaću i Banja Luci, u okviru kojih će biti prezentovana dobijena saznanja i argumenti koji će opciono biti korišteni u okviru slučaja.
Aktiviranje pravnih mehanizama u odbrrani interesa BiH
Nakon što Hrvatska objavi Studiju, BiH (građani, nevladine organizacije i institucije) dostavi svoje komentare, nakon toga se otvaraju mogućnosti za aktiviranje pravnih mehanizama na međunarodnom nivou. Ovo neminovno vodi ka pravnim sporovima, obzirom da BiH diplomatija ne pokazuje nikakve naznake ni aktivnosti koje bi otvorile mogućnosti da se postigne dogovor za pregovaračkim stolom, a da je u interesu građana koji odbijaju da preuzmu nametnute rizike izgradnje nuklearnog objekta u graničnom području.
ZAČARANI KRUG
Koje opcije ima Hrvatska nakon 25 godina forsiranja Trgovske gore
1
Trgovska gora
Hrvatska se nerezonskim forsiranjem političke odluke iz 1999.godine dovela u situaciju da nastaviti istrajavati na Trgovskoj gori i suoči se sa višegodišnjim procesom, koji će neizostavno biti predmet više međunarodnih sporova i probijanja rokova koje je Hrvatska projektovala. To samo po sebi vuče i dodatne troškove za to što će radioaktivni otpad nastaviti čuvati u Sloveniji u okviru statusa qvo, ali i otvara dodatne probleme
2
Slovenija
Lociranje RAO i drugih opasnih otpada uz granicu je politička odluka, te je politika može i promijeniti. Teoretski i dalje postoji mogućnost skladištenja i odlaganja radioaktivnih otpada na mjestu nastanka u Sloveniji, u neposrednnoj blizini nuklearne elektrane Krško, ali tada donosioci odluka u Hrvatskoj dolaze u politički problem, kako javnosti objasniti da su pojedinci i firme preko 20 godina trošili novac poreskih obveznika za nešto što se moglo odmah riješiti, bez izazivanja problema na međunarodnom nivou.
3
Ponovni izbor lokacije
Jedna od izvjesnijih opcija je poništavanje čitavog procesa, prije ili poslije sudskog procesa i vraćanje kompletnog slu čaja na izbor lokacije. U praksi, to bi za Hrvatsku značilo ekonomsko iscrpljivanje, dok bi za Bosnu i Hercegovinu to bio scenario koji bi kratkoročno bio doživljen kao pobjeda, iako bi suštinski značilo produžetak prijetnje, jer bi se nastavilo insistiranje na Trgovskoj gori. što bi dodatno produžilo agoniju. Ovaj razvoj događaja bi značio dodatne trošlove, u pozicionirao slučaj za začarani krug.