PANDORINA KUTIJA NUKLEARNE ENERGIJE
SLUČAJ TRGOVSKA GORA
3
ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE
7
PROTESTA
25
GODINA POD PRIJETNJOM
250 000
GRAĐANA UGROŽENO
(buduće generacije se ne mogu izraziti u brojevima)
O čemu se radi?
Hrvatska i Slovenija su članice Europske unije koje u odnosu 50:50 posjeduju nuklearnu elektranu Krško. Slovenija će radioaktivne otpade koje nastaju radom, a kasnije i dekomisijom nuklearne elektrane sladištiti/odlagati na mjestu nastanka radioaktivnog otpada (u Krškom, lokacija Vrbina), dok Hrvatska svoj dio radioaktivnih otpada namjerava "dugoročno skladištiti" na samu granicu sa Bosnom i Hercegovinom. Pored radioaktivnog otpada iz nuklearne elektrane Krško, u planu je smještanje i drugih opasnih otpada koji vode porijeklo iz vojne upotrebe, naučno istraživačkog rada, medicine i industrije sa teritorije čitave Hrvatske.
Ali to nije sve - Prostornim planom Republike Hrvatske, lokacija Trgovske gore je upisana kao odlagalište! Ne postoji identičan slučaj u svjetskoj praksi odgovornog upravljanja radioaktivnim otpadima, da se u graničnom pojasu dvije zemlje, kršenjem volje stanovništva sa obje strane granice i protivno stavovima susjedne države gradi nuklearni objekat za smještanje radioaktivnih i drugih opasnih otpada.
Pozicija Trgovske gore
Trgovska gora (u literaturi poznata i kao Bužimska gora) je uzvišenje brdsko-planinskog tipa, koje se nalazi na granici Hrvatske i BIH. Na ovoj lokaciji se nalazi napušteni vojni kompleks JNA skladišnog tipa, čiji se ulaz nalazi na 800 metara od rijeke Une - koja je prirodna granica između dvije zemlje.
Skladišni kapaciteti ovog vojnog kompleksa se nalaze na cca 1800 metara od rijeke Une. Neki od njih će biti predmet rušenja, te na njihovom mjestu se planira graditi dugoročno skladište za nisko i srednje radioaktivni otpad.
Dva skladišna objekta za koje ne postoji plan rušenja, namjeravaju se koristiti za skladištenje drugih opasnih otpada, odnosno tzv. institucionalnih otpada (medicinski otpad, radioaktivni gromobrani, opasni otpad iz naučno-istraživačkog rada i slično).
Lokalitet u krugu kilometar, obuhvata dva zaštićena područja prirode: Natura 2000 i Park prirode Una. Uzvodno, na rijeci Uni locirano je i treće zaštićeno područje - Nacionalni park Una). Jedna od zaniljivosti pozicije, je da je centar Novog Grada (BIH) sa 27899 stanovnika, bliži planiranom “dugoročnom odlagalištu” nego Dvor (Hrvatska) sa 2996 stanovnika.
Tokom višegodišnjeg procesa, građani su organizovali više protestnih okupljanja, na teritoriji Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije. U većini slučajeva, bilo je riječ o zajedničkim protestima u kojima su učestvovali građani kako Hrvatske tako i Bosne i Hercegovine. Šta su još (u)radili građani?
GRAĐANI KAŽU NE
Proces izbora lokacije
1997. godine Hrvatska je imala četiri potencijalne lokacije za odlaganje radioaktivnih otpada, a to su: 1) Psunj, 2) Papuk, 3) Trgovska gora, 4) Moslovačka gora. Međutim, iako je Trgovksa gora imala lošije ocjene od preostalih lokacija, Trgovska gora je 1999. godine uvrštena u prostorni plan Republike Hrvatske kao prostor za izgradnju odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada.
Posebno je "kontraverzan" način brisanja lokacija Psunj i Papuk kao potencijalnih lokacija, obzirom da su snagom amandmana, odnosno političkom odlukom u Hrvatskom Saboru izbačene iz uvrštavanja u prostorni plan. Nešto kasnije obrisana i lokacija Moslovačka gora te je na taj način granični pojas sa Bosnom i Hercegovinom, odnosno Trgovska gora je postala “jedina” lokacija za Hrvatsku
Ekološki rasizam
"Ekološki rasizam je dinamičan proces u kojem se dominantne društvene grupe oslanjaju na institucionalne i ekonomske mehanizme kako bi preusmjerile ekološke rizike prema ranjivim zajednicama, često kroz političku isključenost i nedostatak pravne zaštite." - D. Pellow, 2002
Kada sagledamo sve aspekte slučaja Trgovska gora, ko su stanovnici Dvora, kakva je ekonomska slika područja Trgovske gore, uzmemo li u obzir da je riječ o graničnom području i marginalizovanom stanovništvu, dolazimo do porazne činjenice da se ekološki rasizam, po svim definicijama, prepoznaje u svakom segmentu slučaja Trgovska gora.
Slučaj Trgovska gora je jedna od rijetkih tema koja sada već decenijama u nazad povezuje podjeljeno društvo Bosne i Hercegovine. U jednu ruku zbog insistiranja građana na zajedništvu jer je problem zajednički, tako zbog manjka prostora za demagoške narative koji podgrijavaju etničke i vjerske netrpeljivosti - tako je najveći spoljnopolitički problem i prijetnja po sjeverozapadnu Bosnu i Hercegovinu postalo nešto što povezuje.
Da li će vanjski uticaji to pokušati promijeniti prije ili kasnije? Naravno, nije to ni prvi ni posljednji put. Naša obaveza je da se tom suprostavljamo na svakom koraku! Više o temi protivljenja Bosne i Hercegovine moguće je saznati u nastavku.
BIH KAŽE NE
Ćuti i ne smetaj
Hrvatskoj je trebalo 23 godine se odluči za dostavljanje bilo kakvog relevantnog i konkretnog dokumenta u vezi slučaja Trgovska gora. Svi dokumenti koje je BIH koristila u prethodnom periodu, odnosilo se na neformalno pribavljene dokumente, a prvi dokument koji je dobijen od Hrvatske (mart, 2023. godine) odnosi se na kontraverzni sadržaj studije uticaja na životnu sredinu koja praktično zanemaruje sve negativne uticaje na Bosnu i Hercegovinu.
Koja je svrha međunarodnih konvencija i zašto su izvrnute ruglu u kontekstu slučaja Trgovska gora?
O kakvim otpadima je riječ
Hrvatska planira na Trgovskoj gori smjestiti nisko i srednje radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško, ali i druge opasne otpade sa teritorije čitave Hrvatske, prije svega iz industrije, medicine i istraživačkih instituta. Nisko radioaktivni otpad obuhvata kontaminirane materijale, kao što su zaštitna odjeća, alati, filteri i laboratorijski otpad, dok srednje radioaktivni otpad uključuje smolaste i metalne filtere iz nuklearnih postrojenja, aktivirane komponente reaktora i zapečaćene izvore iz industrijskih i medicinskih aplikacija.
Dodatni razlog za zabrinutost jeste činjenica da se Trgovska gora dugi niz godina spominje kao jedina pogodna lokacija u Hrvatskoj za skladište, čime ostaje potencijalno jedina odabrana lokacija za buduće odlagalište radioaktivnog otpada.
(NE)Bezbjenost
Dugoročna skladišta, kao i odlagališta za radioaktivne otpade su nuklearni objekti, kako po zakonima u BiH, Hrvatskoj, tako i na međunarodnom nivou. Zašto se o bezbjednosti priča jako malo, a nerjetko nimalo, saznaj u nastavku.
Posljedice
juče - danas - sutra
Zabrinutosti i posljedice kada je u pitanju slučaj Trgovska gora možemo posmatrati iz tri ugla, faza prijetnje, faza realizacije i faza akcidenta. U sadašnjoj fazi prijetnje, najistaknutiji negativni uticaji su šire posmatrano socijalni i ekonomski uticaji, dok su ostali negativni uticaji u drugom planu. Ukoliko dođe do faze realizacije, tu između ostalog dolazimo i do prisustva značajnih političkih, zdavstvenih, bezbjednosnih kao i do drugih negativnih uticaja koji su vezani sa oblastima socijalnih i ekonomskih apskekata. Uz to dolazi do narušavanja koncepta zaštite životne sredine, imajući u vidu zaštićena područja koja obuhvataju rijeku Unu. Faza akcidenta je nešto što još uvijek nije dovoljno detaljno analizirano, preliminarni nalazi govore o potencijalnoj ugroženosti preko 360 000 stanovnika, mada i bez finaliziranih kompletnih prediktivnih modela, možemo govoriti o ugrožavanju rijeke Une, zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta, hrane, napuštanju mjesta stanovanja, kao i rizike po život čovjeka u zavisnosti od izloženosti u okvirima kontaminiranog prostora.
Generacijski teret
Generacijski teret nije samo pitanje vremena, već i prostora, jer se posljedice odluka jednih nerijetko pretaču u sudbine drugih. U jednom društvu, gradovi blistaju pod svjetlima ulica, industrija napreduje, a domovi su puni topline zahvaljujući nuklearnoj energiji – simbolu ljudske genijalnosti i tehničkog dostignuća. No, u isto to vrijeme, izvan granica tog blagostanja, drugo društvo živi pod sjenkom straha, jer će mu se u blizinu domova dopremiti nusproizvodi tog istog napretka – radioaktivni otpad. Ovdje se otvara pitanje moralnog duga: može li jedno društvo imati koristi od energije ako cijenu za nju plaća neko drugi? Ako je tehnološki progres istinski napredak, ne bi li njegovi plodovi, ali i njegovi tereti, trebali biti podijeljeni pravedno? Ili je civilizacija, u svom sadašnjem obliku, i dalje zarobljena u logici privilegije i žrtve, gdje komfor jednih neizbježno znači odricanje drugih?
ANALITIKA
Ukoliko te zanimaju te specifični detalji u kojoj je fazi slučaj Trgovska gora, koje opcije ima Hrvatska, koja je uloga diplomatije BiH - sekcija analitike je mjesto za tebe
Terenska istraživanja
Terenska istraživanja na Trgovskoj gori, krenuvši od geoloških, hidrogeoloških, biloloških i sl, završena su prije nego što je završeno deminiranje terena. Završena je i Studija uticaja na životnu sredinu, a na terenu se i dalje nalaze mine. To samo po sebi govori o mjeri ozbiljnosti, sveobuhvatnosti i načinu istraživanja. Kada tom dodamo zanemarivanje rijeke Une kao jedinstvenog hidrološkog resursa zaštićenog kroz tri(!) zaštićena područja, stvari su jasne.
Pomenuta selektivna istraživanja, ne da su podrazumjevala preskakanje preko mina, jednako tako su podrazumjevala i apsolutno ignorisanje doslovno svih aspekata koji se tiču Bosne i Hercegovine.
Apsurd istraživanja graničnog područja
Iako na samo 800 metara od ulaza u kasarnu Čerkezovac na Trgovskoj gori, se nalazi rijeka Una - ova rijeka nije sveobuhvatno istražena od strane Hrvatske.
Da bi stvari bile još apsurdnije, Bosna i Hercegovina neće uspjeti realizovati sva potrebna istraživanja na svojoj teritoriji prije objavljivanja Studije uticaja na životnu sredinu i podnošenja međunarodnih tužbi.
Djelom zbog neznanja šta se sve tačno treba istražiti, jer Hrvatska nije podijelila niti jedno od svojih istraživanja da bi se dobila kompletna slika područja, a dijelom zbog sporih procedura u Bosni i Hercegovini i niskih finansijskih izdvajanja.
Na koji način će to uticati na slučaj, nije poznato. Jedino što je poznato da ni jedna od dvije zemlje neće imati kompletirana istraživanja svoje teritorije do objavljivanja Studije uticaja na životnu sredinu.
Slučaj Trgovska gora je praktično započeo 1999. godine, te je nakon 25 godina straha, ušao u finalnu fazu koja će donijeti rasplet. Ukoliko Vas zanima istorijski kontekst, na koji je način slučaj tekao, saznajte u nastavku.
HRONOLOGIJA
Pandorina kutija
Slučaj Trgovska gora razotkriva nedorečenosti međunarodnih konvencija, ranjivosti EU direktiva, kao i nepreciznosti vodiča međunarodnih tijela kada je u pitanju širi kontekst upravljanja radioaktivnim otpadima.
Na međunarodnom nivou nije zabilježen identičan slučaj, gdje se potpuno ignorišući susjednu zemlju, dvije decenije radi na smještanju nuklearnog objekta u graničnom području dvije zemlje.
Ukoliko namjera izgradnje nuklearnog objekta uz samu granicu dvije zemlje, to otvara svojevrsnu pandorinu kutiju, te uspostavlja novu praksu koja će legitimnim učiniti pozicioniranje radioaktivnih i drugih opasnih otpada na granicama sa drugim zemljama.
Razmislimo zajedno
-
Da li je normalno da se preko dvije decenije ignoriše stav građana i BiH kao države kada je u pitanju namjera da se radioaktivni i drugi opasni otpadi smjeste nedaleko od rijeke Une, u granično područje sa BIH?
-
Da li je pravedno, da Hrvatska i Slovenija imaju ekonomske i energetske benefite od rada nuklearne elektrane Krško, a da se značajan dio rizika u vidu radioaktivnih otpada koji su odgovornost Hrvatske, preliva na Bosnu i Hercegovinu?
-
Da li je ispravno da se i drugi opasni otpadi, tzv. institucionalni otpadi (nastali u vojsci, medicini, nauci, industriji..) nastali na teritoriji čitave Hrvatske, smještaju u granični pojas sa susjednom zemljom?
Otpornost na propagandu
Vrijeme je pokazalo da su građani i donosioci odluka, na ličnom ili grupnom nivou, nebrojeno puta bili meta različitih propagandnih djelovanja koja su imala za cilj slomiti otpor, kroz plasiranje neistina, širenje defetizma i unošenje nepovjerenja.
Od angažovanih pojedinaca do plaćenih objava u medijima. Slučaj je daleko od gotovog, a aktiviranje mehanizama protivljenja i odbrane prava na život je tek pred nama.
Kontakt
Zajednički je interes na jednom mjestu imati objedinjene sve relevantne podatke vezano za slučaj Trgovska gora. U skladu sa tim, zamoljavamo Vas da nam skreneta pažnju na to - šta je sve od informacija potrebno nalaziti se na stranici ovog tipa.