PANDORINA KUTIJA NUKLEARNE ENERGIJE
SLUČAJ TRGOVSKA GORA
3
ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE
7
PROTESTA
23
GODINE POD PRIJETNJOM
250 000
GRAĐANA UGROŽENO
(buduće generacije se ne mogu izraziti u brojevima)
Lokalni kontekst
Hrvatska i Slovenija u odnosu 50:50 posjeduju nuklearnu elektranu Krško. Slovenija će radioaktivne otpade koje nastaju radom nuklearne elektrane sladištiti/odlagati na mjestu nastanka radioaktivnog otpada (Vrbina), dok Hrvatska svoj dio radioaktivnih otpada namjerava smjestiti na granicu sa Bosnom i Hercegovinom.
Prema zvaničnim dokumentima iz Hrvatske, prostor Trgovske gore je podjeljen na tri kategorije:
-
prostor za dugoročno skladištenje nisko i srednjeg radioaktivnog otpada
-
prostor za smještanje institucionalnih otpada (otpadi nastali u medicini, industriji, prilikom istraživanja, vojsci i slično)
-
zona daljeg razvoja
Lokalitet je pozicioniran u graničnom pojasu dvije zemlje, uz dva zaštićena područja u krugu kilometar, gdje se lokalno stanovništvo naumu protivi više od 20 godina.
Međunarodni kontekst
U svijetu funkcioniše preko 150 nuklearnih reaktora starijih od 30 godina, koji se približavaju periodu gašenja.
Opasni otpadi nastali radom ovih reaktora i onih koji će tek biti ugašeni, moraju negdje biti bezbjedno smješteni, iako je bezbjedno smještanje radioaktivnih i nuklearnih otpada koji predstavljaju opasnost koja može trajati do više vijekova, tema je koja izaziva opreča mišljenja. Slučaj Trgovska gora praktično odlučuje da li će Hrvatska otvoriti pandorinu kutiju i uspostaviti praksu skladištenja/odlaganja radioaktivnih i drugih opasnih otpada u graničnim pojasevima - tamo gdje se procjeni da je susjedna zemlja "slabija" od one koja je vlasnica opasnih otpada ili će se jednom za uvjek staviti tačka na ovakve pokušaje.
Istorijski gledano, bilo je više sličnih slučajeva - međutim, ovaj slučaj će zbog istrajnosti obe zemlje, uspostaviti nove prakse i tumačenja međunarodnih konvencija.
Stav građana
Građani s obje strane granice su jasno protiv namjere da se na posmatranom području smjeste radioaktivni i drugi opasni otpadi. Primarno pogođeni su Dvor (HR) i Novi Grad (BIH), međutim stav eksperata iz BIH i građana da je pod prijetnjom čitava sjevero-zapadna BIH, odnosno više od 250 000 stanovnika.
Protesti
Građani su organizovali preko 7 protestnih okupljanja, na teritoriji Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije. U većini slučajeva, bilo je riječ o zajedničkim protestima u kojima su učestvovali građani kako Hrvatske tako i Bosne i Hercegovine.
Nevladin sektor
Nevladin sektor, primarno u Bosni i Hercegovini kontinuirano upozorava na neprihvatljivost ideje, da se ignorišući i nepoštujući zaštićena područja, stavove građana, međunarodne konvencije i dobrosusjedske odnose radi presedan svjetskih razmjera.
.jpg)
Deklaracije
Krenuvši od lokalnog nivoa, primarno pogođene lokalne zajednice su donijele rezolucije / deklaracije o protivljenju predmetnoj namjeri. Pored toga, Unsko-sanski kanton se formalno izjasnio, entitetski nivoi odnosno Republika Srpska i Federacija su izrazili iste stavove, a koje su prihvatili Savjet ministara kao i Predsjednitšvo BIH
Pozicija Trgovske gore
Trgovska gora (u literaturi poznata i kao Bužimska gora) je uzvišenje brdsko-planinskog tipa, koje se nalazi na granici Hrvatske i BIH. Na pomenutoj lokaciji, nalazi se napušteni vojni kompleks JNA skladišnog tipa, čiji se ulaz nalazi na 800 metara od rijeke Une - koja je granica između dvije zemlje na posmatranom području.
Skladišni kapaciteti ovog vojnog kompleksa se nalaze na cca 1800 metara od rijeke Une, međutim neki od njih će biti predmet rušenja, te na njihovom mjestu se planira graditi dugoročno skladište za nisko i srednje radioaktivni otpad. Jedan od skladišnih objekata za koji ne postoji plan rušenja, namjerava se koristiti za skladištenje institucionalnih otpada (medicinski otpad, radioaktivni gromobrani, opasni otpad iz naučno-istraživačkog rada i slično).
Lokalitet u krugu kilometar, obuhvata dva zaštićena područja prirode: Natura 2000 i Park prirode Una (na rijeci Uni, takođe je lociran i Nacionalni park Una). Jedna od zaniljivosti pozicije, je da je centar Novog Grada (BIH) sa 27899 stanovnika, bliži planiranom “dugoročnom odlagalištu” nego Dvor (Hrvatska) sa 2996 stanovnika.
Suprostavljanje Bosne i Hercegovine
Ekspertski tim
Ekspertski tim Bosne i Hercegovine za slučaj Trgovska gora ima za zadatak jačanje stručne argumentacije, kao i praćenje dinamike slučaja.
U svrhu jačanja stručne argumentacije, izvršeno je definisanje, planiranje i priprema za terenska istraživanja.
Postignuti rezultati rada ovog tima, često bivaju predmet kritika.
Pravni tim
Pravni tim Bosne i Hercegovine imao je za zadatak kreiranje pravne strategije odbrane Bosne i Hercegovine, a nakon kreiranja ovog dokumenta, zadužen je za pripremu odbrane interesa BIH putem pravnih mehanizama.
Bosna i Hercegovina nema precizne vremenske rokove, niti precizna zaduženja ko, šta, kada i u koju svrhu radi - što je problem na koji se ukazuje od strane upućenijih u slučaj.
Politika i diplomatija
Politički akteri u Bosni i Hercegovini imaju usaglašene stavove o nedopustivosti skladištenja i odlaganja radioaktivnih i drugih opasnih otpada u sam granični pojas. U drugu ruku, politička usaglašenost stavova ne odražava stvarnu želju za rješavanjem problema.
Diplomatija Bosne i Hercegovine je u potpunosti zakazala, obzirom da niti jedna zemlja u svijetu nije stala uz Bosnu i Hercegovinu.
Sekcije iznad, odnosno a) Ekspertski tim, b) Pravni tim, c) politika i diplomatija, detaljno obrađene i javno dostupne od 10.maja. 2023. godine.
Komunikacija i međunarodne konvencije
Zvaničnici iz BIH ističu da je Hrvatskoj trebalo 23 godine se odluči za dostavljanje bilo kakvog relevantnog i konkretnog dokumenta u vezi slučaja Trgovska gora. Svi dokumenti koje je BIH koristila u prethodnom periodu, odnosilo se na neformalno pribavljene dokumente, a prvi dokument koji je dobijen od Hrvatske (mart, 2023. godine) odnosi se na kontraverzni sadržaj studije uticaja na životnu sredinu koja praktično zanemaruje sve negativne uticaje na Bosnu i Hercegovinu.
Bosna i Hercegovina u javnosti optužuje Hrvatsku da krši Arhusku i ESPOO konvenciju, što za rezultat ima pripremu Hrvatske za prikupljanje kontraargumentacije i pripreme Bosne i Hercegovine za prigovore, ali i tužbe za koje još uvjek nije spremna. Dio problema predstavlja i nedorečenost međunadnih konvencija, obzirom da kreatori očigledno nisu očekivali ovakav slučaj, tako za primer možemo uzeti ESPOO konvenciju koja *ne dozvoljava “značajne negativne prekogranične uticaje”. Stav Hrvatske je da nuklearni objekat u graničnom pojasu, uz zaštićena područja prirode, na lokaciji koje struka iz BIH i stranovništvo sa obje strane granice ne prihvata nema nikakve negativne uticaje, dok BIH tvrdi da su ti uticaji značajni.
Proces izbora lokacije
1997. godine Hrvatska je imala četiri lokacije za odlaganje radioaktivnih otpada, a to su: 1) Psunj, 2) Papuk, 3) Trgovska gora, 4) Moslovačka gora. Međutim, iako je Trgovksa gora imala lošije ocjene od preostalih lokacija, Trgovska gora je 1999. godine uvrštena u prostorni plan Republike Hrvatske kao prostor za izgradnju odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada.
Istinitost tvrdnje o najnižim ocjenama moguće je potvrditi u zvaničnoj dokumentaciji Republike Hrvatske, a to da je Trgovska gora sa stručnog aspekta neprihvatljiva lokacija još 2015-e godine potvrdilo i 9 doktora nauka iz Bosne i Hercegovine u svom stručnom radu na predmetnu temu.
Posebno je "kontraverzan" način brisanja lokacija Psunj i Papuk kao potencijalnih lokacija, obzirom da su snagom amandmana, odnosno političkom odlukom u Hrvatskom Saboru izbačene iz uvrštavanja u prostorni plan. Nešto kasnije obrisana i lokacija Moslovačka gora te je na taj način granični pojas sa Bosnom i Hercegovinom, odnosno Trgovska gora je postala “jedina” lokacija za Hrvatsku
Kontakt
Zajednički je interes na jednom mjestu imati objedinjene sve relevantne podatke vezano za slučaj Trgovska gora. U skladu sa tim, zamoljavamo Vas da nam skreneta pažnju na to - šta je sve od informacija potrebno nalaziti se na stranici ovog tipa.
Objavljivanje zvaničnih dokumenata vezanih za slučaj kreće od 10. maja 2023. godine.